Zanimljiva fizika


Sadržaj:

Priča o kralju Henry-u  

Priča o metru  

Priča o ćilibaru  

Katarinina palača  

Bagdadska baterija 

Činjenice o Nobelovoj nagradi.  

Nobelovci kroz blisku prošlost 

B. Franklin; najčešća pitanja o Franklinu  

Priča o Titanicu, ledenom brijegu, igloo-u

Pritisak. barometar za siromašne.  

Priča o barometru   

Paradoks u šalici čaja   Štedne lampe   

Lotosov efekat

 

 

 

Priča o kralju Henry-u

Jednog kišnog poslijepodneva u dvorcu kralj Henry je žudio za svojim omiljenim pićem-  čokoladnim mlijekom. Njegov sluga je bio bolestan, ležao je u krevetu, pa je naredio pomoćnom slugi da ode u kuhinju i napravi mu čokoladno mlijeko
Kad je sluga donio kralju čokoladno mlijeko, kralj Henri je otpio gutljaj i odmah ispljunuo i počeo vikati na njega:
"Ovo mlijeko ništa ne valja, nema dovoljno čokolade!!!"
Razmišljao je u sebi:
" Hmmm ... vrijeme je da sam izmisliim sistem mjerenja.
Kralj je proveo čitavo popodne razmišljajući o načinima za mjerenje vrlo malih i velikih stvari, ali tako da se svima svidi i koristi ih.. Dok se kretao stepenicama do svoje sobe da bi još malo razmislio, uzviknuo je:
"Aha! Stepenice!!! Silazim po jednu stepenicu: deci, centi, mili...
a onda po tri mikro nano piko femto ato...A kad se penjem opet po jednu deka, hekto, kilo, a onda po tri, mega, giga tera, peta, eksa..

Priča o metru

Kad ste zadnji put mjerili svoju visinu?

Sigurno ste viši od jednog metra. A jeste li se ikada upitali kako i kada je nastao Metar?

Metron na grčkom znači mjera, pravilo.

Mjerenje udaljenosti u prvi se mah čini poprilično svakidašnjim poslom.
Drukčije počnemo misliti tek kad pokušamo obuhvatiti sve veće ( svemir), ili sve manje (atomi) udaljenosti, što je, bez pomoći fizike, nemoguće.
No, što uopće znači izmjeriti dužinu npr stola, sobe ...?
Otkuda ime - metar? Odgovor, naravno, dolazi iz grčkog jezika. Naime, metron na grčkom znači mjera, pravilo.
Izmjeriti dužinu ( stola, sobe ... ) znači usporediti je s duljinom jednog metra ( ili neke druge, iz metra izvedene jedinice kao npr. cm, mm, km, dm...
A otkuda se pojavio taj jedan metar?
- ljudi su odavno shvatili da pri mjerenju udaljenost uspoređujemo sa zadanom jedinicom. Pritom su posezali za nekom važnom udaljenošću iz svoje okolice i upotrebljavali je kao jedinicu ( npr. visina poglavice ili vođe, visina nekog karakterističnog stabla, duljina nečije noge, duljina vračevog štapa .... )
Tako je svako pleme, a kasnije i svaka naseobina, imalo svoju jedinicu. Za potrebe trgovine to baš i nije bilo zgodno. U vrijeme svoje vladavine, Julije Cezar i Karlo Veliki, su pokušali uvesti jedinicu koja bi bila upotrebljivija, ali bez uspjeha.
Kasnije, kad se razvio obrt i razmahala trgovina, takve je probleme obično rješavao kakav vladar tako da je za svoje područje odredio obaveznu jedinicu.
Engleski kralj Henrik I. uveo je jard kao udaljenost od nosa do vrha prstiju svoje ispružene lijeve ruke. Poznato nam je da Englezi i dan danas, uz metar, upotrebljavaju i tu jedinicu za mjerenje dužine.
Kralj Eduard II. izabrao je iz sredine klasa ječma tri zrna, postavio ih u niz i tako dobio col ( inč ).
 Francuska je revolucija krajem 18. stoljeća pokazala da kraljevi nisu dovoljno trajni da bi bili pouzdana osnova za jedinicu. Jedinica koja bi se upotrebljavala u cijelom svijetu morala je biti jako pažljivo određena!
I zato je za osnovu takve jedinice predložena i izabrana - Zemlja. Tačnije, predloženo je da nova jedinica, metar, bude
desetmiliontina četvrtine obima Zemlje.
Još je samo trebalo izmjeriti jedan dio obima Zemlje u tadašnjoj jedinici i - to je to!

Mjerenje je vršeno od 1791. do 1799. godine.
Uglavnom, mjerenje je obavljeno u starim jedinicama - francuskim sežnjevima. Zatim su izračunali dužinu cijelog meridijana i ustanovili da desetmiliontina njegove četvrtine iznosi 0.5131 sežnja. Tu su veličinu proglasili metrom!
Prvi metar, nazvan prametrom, načinjen je od otpornih i čvrstih metala (platine i iridija) i prema njemu su napravljene kopije za svaku zemlju koja je potpisala Konvenciju


Iz knjige Janeza Strnada '"Metrom i aršinom"

Janez Strnad, slovenski fizičar i profesor na Fakultetu za matematiko in fiziko

Priča o ćilibaru

Jeste li znali da su elektron i elektricitet dobili ime po  jantaru, (engl-amber) "zlatu"  Baltičkog mora?

Jantar je bio korišten kao nakit, kao sastojak u parfemima, ali i u narodnoj medicini, hiljadama godina. On također ima svoje mjesto u nauci. Prve elektrostatičke fenomene na jantaru je promatrao grčki filozof Tales.

Elektricitet, elektron, potječu od grčke riječi "elektor" što znači "zraka sunca", "sjajan". Jantar je veoma lijepa zlatnosmeđa "stijena" koja svjetluca narančasto i žuto na zrakama sunca.

Komad jantara može biti 20 do 320 milijuna godina star, ali teško je biti siguran: izotop C-14 omogućuje datiranje tokom zadnjih 50000 godina. Jantar se nalazi u cijelom svijetu, uključujući i Dominikansku Republiku; nađen je i u istočnoj Europi, Sjevernom moru, Alpama, sjevernoj Španjolskoj i Siciliji, no, najveće količine se mogu naći u Baltičkom moru.

Morske struje niz godina lome i odnose jantar koji se natoložio na dnu mora, te izbace jantar na obalu, ili ga ronioci sakupe. Jantar se može smatrati svojevrsnom prirodnom alkidnom smolom. Izrazita polimerna struktura jantara objašnjava njegovu sposobnost da relativnio malo izmijenjen opstane milione godina. ESRF u Grenobleu, Francuska, koriste moćne X-zrake za proučavanje primjesa u jantaru. To je osobito korisna metoda za ispitivanje neprozirnog jantara umjesto klasičnim tehnikama mikroskopije. Nekoliko stotina životinja je ovako identificirano iz sredine krede. U drugoj studiji u ESRF, istraživači su koristili istu tehniku za dobivanje detaljne trodimenzionalne slike perja zatvorenog u prozirnom jantaru, koje je moglo pripadati dinosauru, koji je karika u evoluciji ptica

Download PDF

Katarinina palača

Sobu su iz Katarinine palače u Carskom selu njemački vojnici 1941. godine opljačkali i prenijeli u pruski grad Koeningsberg, današnji Kalinjgrad, gdje je ponovno sastavljena i izložena 1944. godine.

Po završetku rata, sobi se izgubio svaki trag.
Ruskim obrtnicima trebalo je 20 godina za obnovu istovjetne replike, koja je dovršena za svečanu prigodu 300. obljetnice grada

Bagdadska baterija

Na području današnjeg Iraka, u mjestu Khujut Rabu nedaleko od Bagdada, 1938. godine pronađena je zanimljiva posuda, procijenjene starosti oko 2000 godina.
Radi se o zemljanim ćupovima unutar kojih su nađene bakrene folije omotane oko željeznih šipki. Vjeruje se da su to prve galvanske baterije, jer bi se dodavanjem elektrolita u ćupove, kao što je npr. limunska kiselina ili ocat, mogla stvoriti razlika električnoga potencijala između željeza i bakra. To su hipoteze o mogućnosti postojanja hemijskih izvora ele
ktrične struje prije 2000 godina,  mnogo prije Voltina izuma.
Stručnjaci koji su pregledali posudu zaključili su da bi posuda vrlo lako mogla poslužiti kao baterija.
Eksperiment je proveden na način da je izrađena identična posuda, dobiven je napon od oko 1,1 V! Pogledajte bateriju klikom na sličicu:

Electrocuted - Click image to download.

 Electricity timeline               

Pogledaj ovdje


Činjenice o Nobelovoj nagradi:

27. novembra 1895, Alfred Nobel testamentom je ostavio najveći dio svoga bogatstva za nagrade iz područja: fizike, hemije, fiziologije/medicine, književnosti i za mir.
1968, Sveriges Riksbank (Švedska centralna banka) uvela je nagradu za područje ekonomije, u znak
 sjećanja na Nobela.

Između1901 i 2011, dodijeljeno je samo 43 nagrade dobile su žene,

Najmlađi dobitnnik bio je Lawrence Bragg, kada je zajedno sa svojim ocem, dobio nagradu 1915, imao je samo 25 godina.
Najstariji dobittnik bio je Leonid Hurwicz, imao je  90 godina kada je dobio nagradu
M. Curie je dobila dvije Nobelove nagrade-za fiziku i za hemiju

Bardeen je dva puta dobio Nobelovu nagradu obje za fiziku 1956 i 1972.
Osim Braggovih, nagradu su zajedno dobili otac i sin: Niels Bohr i Aage N. Bohr, te J. J. Thomson i George Paget Thomson 

Nobelovci kroz blisku prošlost:

Dvojici naučnika sa sveučilišta u Manchesteru Andre Geimu i Konstantin Novoselovom, dodijeljena je Nobelova nagrada za fiziku 2010. godine za istraživanje grafena.

Nagradu su osvojili zahvaljujući jedinstvenom istraživanju grafena, lista ugljika debljine jednog atoma čija su svojstva (čvrstoća, fleksibilnost i jedinstvena električna vodljivost) otvorila posve nove horizonte za istraživanja kako na području čiste fizike tako i na području visoke tehnike.

Grafen bi mogao biti jedan od najsvestranijih materijala koji uistinu mnogo obećava. Nadalje, u njemu bi mogao ležati ključ konstrukcije majušnih računala, ali i baterija nevjerojatnog životnog vijeka.

"Zamislite kristale debljine svega jednog atoma, dvodimenzionalne plohe atoma oguljene s površine konvencionalnih kristala", navodi Andre Geim, dobitnik Nobelove nagrade, u znanstvenom časopisu New Scientist. "Grafen je čvršći i krući od dijamanta, a opet ga se može rastegnuti za četvrtinu duljine, poput gume. Površina plohe grafena najpoznatija je po svojoj težini." Geim i njegov kolega Konstantin Novoselov, bivši asistent na postdoktorskom studiju, prvi puta su proizveli grafen još 2004. godine. Uspjeli su izolirati ploče debljine jednog atoma. Analiza čvrstoće, prozirnosti i svojstva vodljivosti objavljena je iste godine u znanstvenom časopisu Science.


Izvor: http://www.znanost.com/clanak/zasto-je-grafen-donio-znanstvenicima-nobelovu-nagradu#ixzz1URn0kcQM

2005.
Švedska kraljevska akademija nauka je odlučila da Nobelovu nagradu iz fizike za 2005. godinu dodijeli za oblast optike. Polovinu nagrade dobio je Roy Glauber za svoj pionirski teorijski rad na primjeni kvantne fizike na optičke fenomene. Drugu polovinu nagrade dijele John L. Hall i Theodor W. Hänsch za istraživanja na polju precizne laserske spektroskopije i specijalno za razvoj tehnike optičkog frekventnog češlja (optical frequency comb technique). Kompletno predavanje na ovu temu prof.dr. Dejana Miloševića, možete preuzeti ovdje

2007
Albert Fert i Peter Grünberg za otkriće gigantske magnetorezistencije (GMR). Njih dvojica su, nezavisno jedan od drugog, 1988. godine otkrili ovaj efekat koji je kasnije omogućio konstrukciju mini-hard diskova za ipodove i slične
uređaje. GMR efekat zasnovan je na promjeni električnog otpora nekih materijala (feromagnetika) u prisustvu magnetnog polja. Naime, elektron će ''lagano'' proći kroz materijal čiji elektroni su iste spinske orijentacije, ali će ''teško'' prolaziti, ako nailazi na suprotno orijentisane spinove.
Albert Fert i Petar Grünberg su otkrili da primjenom višeslojnog naizmjenično magnetskog i nemagnetskom materijala (npr Co/Cu/Co/Cu/….), debljine svega nekoliko nanometara, u kojem su elektroni međusobno orijentirani u istom smjeru, elektroni iste spinske orijentacije prolaze lako, a suprotne teško.  Međutim, ako je spinska orijentacija elektrona u susjednim slojevima  naizmjenične orijentacije, otpor kretanju elektrona odjednom postaje ogroman.

 
S. M. Thompson, The discovery, development and future of GMR:
The Nobel Prize 2007, J. Phys. D: Appl. Phys. 41 (2008) 1-20..

2006
dodijeljena je dvama američkim znanstvenicima: Johnu C. Matheru s NASA Goddard Space Flight Center
te Georgu F. Smootu sa Sveučilišta u Berkeleyu, za njihovo proučavanje spektra i anizotropije mikrovalnog
pozadinskog zračenja.

Nobelovu nagradu za fiziku 2004 podijelila su trojica američkih teoretičara -Dejvid Gros, Frenk Vilček i Dejvid Policer. Nobelov komitet nagradio ih je za rad koji objašnjava osobine kvarkova.

VIŠE

Nobel prizes

Benjamin Franklin             

rođen je u Bostonu, 17. januara 1706.
Bio je deseti sin proizvođača sapuna, Josiah Franklina. Majka mu se zvala Abiah Folger, druga žena Josiah Franklina, koji je imao ukupno 17 djece.
Otac je želio da se Benjamin školuje za svećenika, no mogao mu je priuštiti školu samo godinu dana.
Kada je Benjamin imao 15 godina, njegov brat je izdao "New England Courant", prve "novine" u Bostonu.
Benjamin je također želio pisati za novine, ali je znao da mu to James nikada ne bi dopustio-za njega je uostalom, Benjamin bio samo obični učenik.
Ali, Ben je počeo noću pisati pisma, te ih potpisivati izmišljenim imenom navodne udovice, Silence Dogood..
"Dogood" je bila i vrlo "kritična" prema svijetu oko sebe, osobito po pitanju kako su žene bile tretirane.
Pisma je tajno ostavljao ispod vrata tiskare, tako da niko nije zna ko ih je zapravo pisao.
Pisma su bila hit i svako je želio znati ko je ta udovica!
Nakon 16 pisama, Ben priznao da je on napisao  sva pisma. Dok Jamesovi prijatelji mislili o Benu da je bio zanimljiv i zabavan, James ga je kritizirao i bio vrlo ljubomoran na njega! Ubrzo su se Franklinovi našli u sukobu s moćnim bostonskim puritanskim propovjednicima, Mathers.

Boginje su u to vrijeme bile smrtonosna bolest, a Mathersi su podržavali inokulacije. Franklini su vjerovali da to ljudie čini još bolesnijim. Inokulacija (lat. inoculatio, kalemljenje) je medicinski termin, a najčešće se odnosi na ubrizgavanje mikroorganizama, seruma, vakcine, ili antigena u organizam čovjeka ili životinje, u svrhu razvijanja imuniteta. I dok se većina građana slagala sa mišljenjem Franklina, ipak im se nije svidio način na koji je James kroz debatu ismijavao svećenstvo, te su ga bacili u zatvor.
nakon što je odslužio kaznu i izišao iz zatvora, James nije bio zahvalan Benu što je održao novine. Umjesto toga astavio uznemiravati svog mlađeg brata. Ben je odlučio otići 1723. godine. Bijeg je bio ilegalan. U ranoj Americi, ljudi su morali imati svoje mjesto u društvu i bjegunci se nisu uklapali nigdje. Bez obzira na to, Ben je uzeo brod za New York, gdje ne nalazi posao. Put ga dovodi u Philadelphiju  Bio je užasno neuredan kad je upoznao svoju buduću suprugu, Deborah 6 oktobra, 1723, koja nije ni sanjala da će  sedam godina kasnije biti u braku s njim. Franklin je našao posao kao pripravnik novinar. On je to radio tako dobro da ga je guverner Pennsylvanije obećao postaviti u svoju službu, ako mladi Franklin ode u London kupiti opremu za štampanje. Franklin je otišao u London, ali guverner nije održao obećanje, te je Benjamin bio prisiljen provesti nekoliko mjeseci u Engleskoj. Po povratku u Philadelphiju, Franklin okušao u trgovini, ali se ubrzo vratio štampariji. Franklin je posudio nešto novca i sam pokrenuo štamparski posao. Građani Philadelphie su počeli primjećivati ​​marljivog, mladog poduzetnika.
1729, Benjamin Franklin kupuje novine, "Pennsylvania Gazette". Njegove novine ubrzo postaju najuspješnije u kolonijama. Ovaj list, među prvima je štampao političke stripove, čiji je autor bio sam Ben. Franklin i dalje napreduje na poslu- 1733 on je počeo objavljivati ​​Poor Richarda Almanack, godišnjak koji sadrži stvari kao što su vremenska izvješća, recepti, propovijedi... Franklin je objavio svoj almanah pod krinkom čovjeka po imenu Richard Saunders, siromaha kojem je potreban novac kako bi vodio brigu o svojoj zanovijetajućoj supruzi.
1749 se usredotočio na znanost, eksperimente i inovacije. Među Franklinovim izumima su peraje, bifokalna stakla
 Njegov eksperiment sa zmajem, donio mu je svjetsku slavu.

Najčešća pitanja o Benu Franklinu

Ledeni brijeg

Izraz "ledeni brijeg" vjerovatno potječe od nizozemske riječi "ijsberg", što znači ledeno brdo. Ledeni brijeg je veliki komad leda koji je slomljeni dio glečera. Većina ledenjaka se nalaze u oceanu i obično su bijele, plave ili zelene boje. Mogu imati vrlo nepravilan oblik, kao što su "leden planine", ili mogu biti ravni sa strmim stranama-poput ledenih paltoa.
 

Postoji šest službenih klasifikacija veličine ledenjaka. Najmanji se nazivaju growlers, i oni su malo manji od vašeg automobila. Zatim su: "bergy bit", "small", "medium", "large" i "very large"
 U usporedbi s drugima, ledeni brijeg u moru u koji je udario Titanik je prilično mali.
Temperatura unutrašnjosti ledenjaka sa obala Newfoundlanda je u rasponu od -15 °C do -20 ° C

Blue snow and ice

Struktura leda PDF

Prugasti ledeni bregovi PPT

                rast sniježnog kristala

Zadatak:


Koliki dio zapremine ledene sante se nalazi ispod, a koliki iznad vode? Hoće li to biti jednako za santu leda na moru?

Rješenje

Titanic

Titanic je dizajniran za nošenje ukupno 48 čamaca za spašavanje, ali White Star Line odlučio je da je udobnost putnika najvažnija.
Oni su vjerovali da bi povećanjem broja čamaca za spašavanje (iznad 20) bile zatrpane palube i zauzele dragocijen prostor.
Harland i Wolff su pokušali uvjeriti White Star Line da instaliraju više čamaca za spašavanje, ali na kraju su odustali od borbe.

Titanic je nosio 20 čamaca za spašavanje i 3560 prsluka, napravljenih od platna i pluta...
Titanic je potonuo 2 sata i 40 minuta nakon udarca ledenog brijega, brzinom 16km/h. Samo 711 ljudi se spasilo, a 1490 nije preživjelo.

Pozivni znak za Titanic bio je MGY, ili:-- --. -.--

(Morse-ova abeceda)

Zanimljivosti o Titanicu

Igloo je Inuitska riječ za kuću, također se spominje pojam "sniježna kuća"

Iglo je oblika kupola i obično se nalaze u područjima vrlo niskih temperatura, uglavnom u Kanadi Središnjem Arktiku i Grenlandu. Iglooi se  od se izrađuju od snijega, jer je snijeg dobar izolator. Stoga, unutrašnjost iglua može biti do 16 ° C, a dovoljno udobna da ljudi prežive ekstremno hladne uvjete vani.

Igloo se može graditi u nekoliko veličina, ali u prosjeku igloo prečnika od 3 do 4 metra može biti udobna kuća za 5 odraslih osoba. Međutim, Izrada prevelikih ili premalih igloo-a zapravo može uzrokovati  smrzavanje ljudi, tako da je veoma važan aspekt načina izgradnje. Najveći zabilježen iglu, 7,36 metara, izgrađen je za 29 djelatnika Hydro-Quebec LG-3 power station, 2003

Quicksand

Koliko si puta gledao film u kojem je glavni junak upao u živi pijesak, da bi se spasio u zadnji tren hvatajući se za granu obližnjeg stabla?
Ako vjeruješ u ono što si vidio u filmovima, možda misliš da je živi pijesak "živo biće" koje te odnosi u bezdan, iz kojeg nema povratka. Ali ne-stvarna svojstva pijeska nisu sasvim onakva, kakva se prikazuju u filmovima. Živi pijesak često nije dublji od nekoliko metara, može nastati bilo gdje, ako su ostvareni određeni uvjeti. U osnovi, to je samo običan pijesak, koji je toliko zasićen vodom, da je trenje između zrnaca veoma smanjeno. Quicksand nije jedinstven tip tla, to je obično samo pijesak, ili neka druga vrsta zrnastog tla.
Ako si zakoračio u živi pijesak, ne brini - neće te progutati, i nije tako teško pobjeći iz njega, kao što možda misliš. Ljudsko tijelo ima gustoću oko 1g/cm3 i može da pluta po vodi. Quicksand je gušći od vode - ima gustoću 2 g/cm3- što znači da možeš lakše plutati na živom pijesku, nego na vodi. Ključ je u tome da ne paničiš! Većina ljudi koji su se utopili u živom pijesku, su obično oni koji su paničili i počeli mlatarati rukama i nogama. Ipak, moguće je utopiti  se u živom pijesku, ako padneš na glavu i ne možeš vratiti glavu natrag iznad površine, iako je rijetko da je živi pijesak toliko dubok.
Najgora stvar je bacakati se u pijesku i jako pomijerati svoje ruke i noge kroz "smjesu". Tako ćeš samo više potonuti..Najbolja stvar za učiniti je sporim pokretima sebe dovesti na površinu, a zatim  izležavati se, tj plutati na sigurnoj razini, jako raširivši ruke i noge.

Sve o živom pijesku (engl)


 PROŠETAJTE

Pritisak

Maksimalna ili "vertikalna granica" ljudskog preživljavanja je na visini oko 6000 metara. Ekstremne visine se zovu "zona smrti" a obično je iznad 8000 m.
Na visinama većim od 8000 metara nije održiv ljudski život.
Istraživanja pokazuju da ljudi ne mogu živjeti trajno iznad nadmorske visine od 5500 metara, bez postupnog fiziološkog pogoršanja, koje na kraju dovodi do smrti.
Kako se visina povećava, tlak zraka se smanjuje, približno svakih 8000 m tlak pada za faktor e (2,718)..
Povećanje sadržaja kisika kroz povećanje broja crvenih krvnih stanica je jedan od najvažnijih mehanizama adaptacije na visokoj nadmorskoj visini. Od maja 2003, National Geographic Magazine izvještava da je La Rinconada, Peru, trenutno najviša stalna ljudska nastamba.

La Rinconada, rudarsko selo ima preko 7000 ljudi u južnom Peruu na visini do 5100 metara i u postojanju je više od 40 godina.

izvor:
(The physics factbook)

Priča o barometru PPT

Pritisak gasa

Paradoks u šalici čaja

U čaši zavrti vodu s listićima čaja koji su se prethodno dobro natopili i posmatraj šta će se dogoditi kada prestaneš miješati. Šta očekuješ, gdje će se listići zaustaviti?  Očekuješ da će svi listići čaja biti na dnu čaše, ili uz njezin rub.

Primjećuješ da će se dogoditi upravo suprotno nego što si mislio, pogledaj sliku

Zbog trenja sa stijenkom čaše, brzina se tekućine uz rub smanji, smanji se i dinamički pritisak, a statički se pritisak poveća pa je sila na listiće čaja usmjerena prema sredini gdje je manji pritisak. Tako se na sredini dna čaše napravi kupčić listića čaja.

Ta se pojava naziva ''paradoksom u šalici čaja'' ili "Einsteinov čaj".

 

 

La Rinconada, rudarsko selo ima preko 7000 ljudi u južnom Peruu na visini do 5100 metara i u postojanju je više od 40 godina.


Scarlet pimpernel biljka je koja može predvidjeti vrijeme: kad je oblačno zatvara latice, a kada vrijeme postane bolje, ponovno ih  otvora
Za ovu biljku kažu da je "barometar za siromašne".

Štedne lampe

Svaka fluorescentna, odnosno „štedna“ lampa predstavlja hladnu plazmu.
U principu fluorescentna lampa je relativno uska staklena cijev, sa zataljenim krajevima u kojima se nalaze elektrode (tanke žice).
Po unutrašnjoj površini cijevi nanesen je fluorescentni prah, materijal koji ima svojstvo da ultravioletno zračenje pretvara u bijelu svjetlost.
 Iz cijevi je uklonjen zrak, i stavljen neki gas (argon ili neon, možda malo kriptona) i jedna mala kapljica žive, jedinog tečnog metala na sobnoj temperaturi koji ima visok pritisak para.
Pritisak gasa je relativno mali u odnosu na atmosferski (oko 10-50 Pa).
Elektrode se spoje u strujni krug s izvorom napona i jednim starterom“, elektroničkim sklopom koji u početnom trenutku osigurava visoki napon između elektroda.
Taj visoki napon, odnosno električno polje, ubrzava elektrone u gasu (uvijek postoji nešto slobodnih elektrona koji su posljedica kosmičkog zračenja; elektroni također mogu poticati iz zagrijanih elektroda), elektroni joniziraju gas, stvori se plazma kojom poteče struja.

Sudari s elektronima pobuđuju atome argona i žive koji zatim zrače svoje karakteristične linijske spektre. Posebno je važna emisija žive koja ima najizdašniju emisiju na 256 nm, u ultravioletnom području spektra., za
ljudsko oko štetnom.
Međutim, fluorescentni prah pretvara tozračenje u korisno vidljivo. Nove
„štedne“ lampe samo su raznorazne varijante lampi sa različitim fluorescentnim prahovima čija je efikasnost pretvorbe UV u vidljivo zračenje vrlo visoka. Osim što su korisne, jer štede energiju, takve lampe su izvrstan izvor svjetlosti za demonstraciju spektroskopije u školi, i pomoću njih je moguće izvesti niz eksperimenata u školi i kod kuće. Njihov spektar je kombiniran: linijski i kontinuuiran.
Još jedan sličan izvor svjetlosti su takozvane živine ili natrijeve lampe koje najčešće susrećemo u javnoj rasvjeti

Lotosov efekat

Indijski lotos (Nelumbo nucifera) najpoznatija je vrsta ovog roda.
Listovi i cvjetovi ove čarobne vodene biljke uzdižu se odvažno i do dva metra iznad površine vode.Listovi lotusa su zeleno srebrnkaste boje, a voštana struktura na površini lista čini da kapljice vode klize po listu bez zadržavanja i čiste ga od čestica prljavštine (lotus efekt).
Sposobnost lista lotusa da odbija prljavštinu unatoč tome što raste u muljevitim močvarama pridonijela mu je simboličko značenje čistoće, vjernosti i prosvijetljenosti. Te simbole pronalazimo u hinduističkoj i budističkoj religiji pogotovo u Kini u čijem se jeziku lotus povezuje sa ljubavlju i povezanosti te je simbol sretnog braka. Stoga u svakom budističkom hramu susrećemo Lotusov cvijet.

Neki dijelovi biljaka, kao što je lotosov list i list raštike, te leptirova krila, građeni su tako da imaju neravnine na mikrometarskoj i na nanometarskoj ljestvici i zato su supervodoodbojni. Zbog toga imaju i svojstva i samočišćenja jer voda, kotrljajući se niz njih, skuplja sitne čestice prašine i nametnike s njihove površine

Lotosov efelat

Create your free website at Beep.com
 
The responsible person for the content of this web site is solely
the webmaster of this website, approachable via this form!