Zanimljiva fizika


                                  

Kada bismo nasumice bili postavljeni u svemir, vjerojatnost da se slučajno nađemo u blizini nekoga planeta,bila bi manja od jedan prema milijardu bilijuna bilijuna...
U svakodnevnom životu takva je vjerojatnost
jednaka nemogućnosti.
Svjetovi su prave dragocjenosti i rijetkosti.
(C. Sagan, Cosmos)

 

Sadržaj

Big Bang teorija,   

Interview sa planetama uz nekoliko činjenica koje niste znali,  

Vježba u razredu

Kako znamo udaljenost do Mjeseca?

Danas se fizičari uglavnom slažu da je Svemir nastao Velikim praskom, ili Big Bangom-vrlo silovitim događajem koji je stvorio svu tvar i energiju, prostor i vrijeme.
Prvih nekoliko sekundi nakon Velikog praska stvara se jezgro najjednostavnijeg elementa-vodonika. Vodikovo jezgro je jedan proton koji kruži ovim mladim svemirom, bez svog elektrona u omotaču-atom vodonika ne postoji, jer je temperatura previsoka. To znači da je svemir pun fotona (svjetlosti) visokih energija i da je veoma "gust", sudari između čestica su veoma česti. Ni nekoliko protona i neutrona se ne mogu spojiti u teže jezgro, jer fotoni svaku takvu vezanu strukturu nukleona razaraju, pa kažemo da su nukleoni u ovom trenutku samostalni.

 Poster Sunce A3     

The Sun as art   

         

Zamislite da mjerilo Svemira umanjimo za faktor 10 na 10.
Sunce postaje grejp, Jupiter koštica trešnje, a Zemlja zrno pijeska.

Zanimljivi datumi

Sample text

 The Big Bang Time Mashine interaktivni put


Tek nakon jedne minute, svemir se dovoljno proširio, temperatura mu je pala, gustoća fotona se smanjila i reakcije među nukleonima su sada moguće. Procesom  nuklearne fuzije, spajaju se u teža jezgra, npr deuterij 1p+1n, zatim helij 2p+2n (ili 2p+1n), te vrlo malo jezgra litijuma. Zbog daljnjeg širenja i hlađenja, energije sudarajućih jezgara su  premalene, a fotoni su se razrijedili. Prošle su tri minute. Nova jezgra, veća od litijuma, nastat će tek nakon nekoliko stotina miliona godina. Djelovanjem gravitacione sile tvar u svemiru se privlaći i nastaju "oblaci". Kažemo da se rađa zvijezda. Ovaj oblak se sastoji uglavnom od jezgara vodika i helija, te nevezanih elektrona. Počinju se sažimati zbog gravitacije (sve čestice imaju masu) U centru oblaka stvara se vruća plazma čestica, koja postaje sve toplija zbog pritiska čestica iz viših slojeva oblaka.. Nastala je mlada zvijezda. U njenom središtu temperatura je dovoljno visoka za nuklearne reakcije. Prvo se "pale" vodikova jezgra i nastaju helijumova. Kad se vodik potroši, helijumove jezgre stvaraju ugljik, nakon kojeg nastaje kisik...sve do jezgara željeza. Teže jezgre nastaju tek prilikom eksplozije zvijezde-supernove. Supernova je prirodan kraj vrlo masivne zvijezde. Tada nastaju teža jezgra, a sva ona teška jezgra se tom eksplozijom raspršuju po svemiru. Otuda i na Zemlji. Kad se jezgra rasprše u hladni svemir, "hvataju" elektrone i nastaju neutralni atomi, koji imaju šanse da opstanu jer se svemir nakon nekoliko stotina miliona godina jako ohladio. Ne završavaju sve zvijezde kao supernove. Neke se jednostavno, samo ugase.
 

"U velikom prasku" PDF strip A. Šiber

Kada gledate noćno nebo, vidjet ćete zvijezde, a ponekad i mjesec, te svjetlije planete. Daleko od gradskih svjetala, u čistoj noći, možda ćete vidjeti prekrasan Mliječni Put koji se proteže preko neba.
Ima li još nešto tamo gore u svemiru?

Da, tu je mnogo više! Postoje mnogi lijepi,
čudni i tajanstveni objekti u prostoru. Mi smo sretni da sada imamo mnogo velikuh teleskopa koji nam pomažu vidjeti daleko u svemir.
Pa, pogledajmo kroz neki od tih teleskopa.
Što mislite, šta možemo vidjeti?

Pomoću teleskopa možemo dobiti puno bolji pogled planeta i satelita u našem sunčeevom sistemu. Možemo čak i slanjem satelita na planete dobiti izbliza slike.

Korištenjem posebnih teleskopa, znanstvenici mogu dobiti bolji pogled na naše Sunce. Možemo vidjeti i mnoge značajke na površini Sunca. Nikada ne gledajte direktno  na sunce očima. Sunčeva svjetlost je intenzivna i može oštetiti vaše oči

 

Gledajući dalje, možemo vidjeti i druge zvijezde. Neke su poput našeg Sunca, a druge su puno veće ili manje.
Zvijezde dolaze u mnogo različitih boja. Ne vidimo boje zvijezda kad pogledamo gore u noćno nebo jer su preslabe. No, teleskopi mogu prikupiti više podataka i pokazati nam boje zvijezda

Teleskopi nam pokazuju divovske oblake plina i prašine gdje se rađaju zvijezde. Naš Sunčev sistem startao je u jednom od tih oblaka. Postoje mnogi takvi oblaci u svemiru

 

Kada zvijezdi nestane goriva, dio ili cijela zvijezde ekspandira u svemir. Najveće zvijezde eksplodiraju.Materijal iz tih zvijezda pomažu formirati nove oblake, gdje će se formirati nove zvijezde. Dakle, materijal iz zvijezde se reciklira

 

Interview sa planetama                                          

                                                                   Merkur

Mi: Merkure, reci nam nešto o sebi

Merkur: Pa, ja sam najbliža planeta Suncu, a druga  najmanja planeta u Sunčevom sistemu, vrtim se sporo. Ja sam stjenovita planeta i prekriven sam kraterima.

Mi: Imaš li mjesece?

Merkur: Ne, nemam

                        

Mi: Šta te čini posebnim?

Merkur:  Potrebno mi je samo 88 zemaljskih dana da obiđem oko sunca, što je dužina moje godine. Također, ja sam najekstremniji planet kada je u pitanju moja temperaturna varijacija. Imam temperaturu koja može ići između -300 F (oko -184C) noću na 870 F (465.5C) tokom dana

Venera

Mi: Reci nam nešto o sebi, Venera

Venera:  Druga sam planeta od Sunca i približno iste veličine kao Zemlja. Stjenovita sam planeta, imam aktivne vulkane, planine i doline. Prekrivena sam oblacima, koji čine moju površinu teško vidljivom

Mi: Imaš li mjeseca?

Venera: Ne, nemam

Najtopliji planet nije najbliži Suncu

VIŠE

Mi: Šta te čini posebnom?

Venera: Pa, moja vrlo gusta atmosfera, koja je oko 100 puta gušća od Zemljine, gotovo u potpunosti se sastoji od ugljičnog dioksida, moćnog stakleničkog plina, te tako zatvara toplinu od Sunca, što me čini najtoplijom planetom. Imam najduži dan od bilo koje planete, jer se okrećem jako polako. Zapravo, moj dan je nešto duži nego što je moja godina-243 zemaljskih dana, dok mi je godina 225 zemaljskih dana. Usput, ja se također vrtim unatrag

           Zemlja:
 

Mi:  Reci nam nešto o sebi!

ZEMLJA : Ja sam treća planeta od Sunca. Kamena sam planeta čija površina je prekrivena većinom vodom. Imam kontinente, aktivne vulkane, planine i doline. Dom sam mnogim biljkama i životinjama.

Mi: Imaš li mjesece??

Zemlja: Da, imam jedan mjesec.


    

Gotovo svi elementi na Zemlji su rijetki elementi

Elementarni sastav planete Zemlje uglavnom je željezo, kisik, silicij, magnezij, sumpor, nikal, kalcij, natrij, i aluminij. Iako je postojanje takvih elemenata zabilježeno na mjestima u cijelom svemiru, oni su samo elementi u tragovima, znatno u sjeni mnogo obilnijih-vodika i helija.                        
Mi: Šta te čini  specijalnom?

Zemlja: Ja sam jedina planeta za koju se zna da ima života. Ja sam jedina planeta za koju je poznatoda ima tekuću vodu. Također imam najveću gustoću od bilo koje planete u Sunčevom sistemu. To znači da sam jvrlo teška za moju veličinu.

 

                                                                     Mars

Mi: Reci nam nešto o sebi, Marse

MARS::  Ja sam suha, kamenita planet sa visokim planinama i velikim, dubokim kanjonima. Ja sam četvrti planet od Sunca i sam oko polovice veličine Zemlje. Moj atmosfera je vrlo tanka i moj je površina prekrivena crvenkasto, zapušten prašine. Imam smrznuta voda led u mojim polarnih kapa


Mi: Imaš li mjesece?

MARS:Da! Imam dva mala satelita nepravilnog oblika, nazvani Fobos i Deimos

                           

Mi: Šta te čini posebnim?

Mars: Pa, imam najvišu planinu u cijelom Sunčevom sistemu, Olympus Mons, koja je 17 milja visoka -š to je oko tri puta više od Mt. Everesta. Također imam najveći kanjon od svih planeta. On se zove Valles Marineris oko 5 puta duži i 3 puta dublji nego Zemljin Grand Canyon.

                                                JUPITER!

Mi: Reci nam nešto o sebi

JUPITER: Ja sam divovski plinoviti planet i najveći sam planet u Sunčevom sistemu. Peti sam planet od Sunca. Moja vrlo vjetrovita, gusta atmosfera  prekrivena je svijetlim i tamnim  pojasevima. Imam također velike, ovalnog oblika oluje, pod nazivom Great Red Spot

Mi:  Imaš li mjesece?

JUPITER: Da, imam barem 63 poznata satelita. Najveća četiri nazivaju se Io, Europa, Ganimed i Callisto. Imam također nekoliko tankih, slabo vidljivih prstenova.


                             
HOST: Šta te čini posebnim?

JUPITER: Pa, ja sam najveća planeta u Sunčevom sistemu. Toliko sam velik, da sve druge planete stanu unutar mene!  Moja Great Red Spot je najveća oluja u Sunčevom sistemu. Okrećem se brže od bilo koje druge planete. ( manje od 10 sati Zemlje). To je vrlo brzo, pogotovo, jer sam tako velik. To također znači da imam najkraći dan od svih planeta.

 

                                               SATURN!

Mi: Reci nam nešto o sebi!

SATURN: Šesti sam planet od Sunca. Ja sam brzi, divovski, plinoviti planet i drugi najveći planet u Sunčevom sistemu Okružen sam velikim i lijepim sistemom prstenova koji su izrađeni od komadića leda i stijena.

Mi: Imaš li mjesece?

SATURN: O da, imam barem 31 poznata satelita. Moj najveći mjesec, Titan, veći je od Merkura i Plutona, i ima atmosferu.

 

Napravi model Saturna

                             
HOST: Štate čini unikatnim?

SATURN: Pa, moji prstenovi su ono što me stvarno ističe! Imam najveće i najljepše prstenove u Sunčevom sistemu. Osim toga, imam najnižu gustoću od svih planeta, što znači da ja ne važem mnogo s obzirom kolika mi je veličina. Zapravo, mogao bih plutati u kadi vode (ako bih mogao naći dovoljno veliku). Imam također najveći mjesec u Sunčevom sistemu.

                                            URAN

Mi: Reci nam nešto o sebi!

URAN:Ja sam treći najveći planet u Sunčevom sistemu i sedmi planet od Sunca. Veliki sam, plinoviti planet bez čvrste površine. Imam plavo-zelenu boju 

Mi: Imaš li mjesece?

URAN: Da, imam barem 27 poznata satelita. Pet mjeseci su veliki, a ostatak su puno manji. Imam također slabe, tanke prstenove.


                             
Mi: Po čemu si specijalan

URAN: Pa, ja sam više nagnut nego bilo koji drugi planeti i ne okrećem se na isti način kao ostali planeti. Ja sam jedini planet koji se vrti na svojoj strani. Jedan od mojih polova često je istaknut prema Suncu, što mi daje jako duga godišnja dobaMoji prstenovi su bočno u odnosu na  druge planete . .

                                                 NEPTUN!

Mi: Reci nam nešto o sebi

NEPTUN: Ja sam osma planeta od Sunca. Iako sam najmanji od velikih plinovitih planeta, ja sam još uvijek dovoljno velik da držitm gotovo 60 Zemalja! Plava sam planeta s vrlo jakim vjetrovima .

Mi: Imaš li mjesece?

NEPTUN: Da, imam 13 poznatih satelita, kao i nekoliko prstenova.


                             
Mi: Po čemu si unikatan??

NEPTUN: Pa, ja imam najbrže vjetrove u Sunčevom sistemu. Vjetrovi na mojoj površini izmjereni su i do 1.500 milja na sat! Jedna od mojih oluja, nazvana Great , bila je većaDark Spot bila je veća od Zemlje! Ja sam najudaljeniji od divovskih plinovitih planeta od Sunca i moj nagib mi daje najekstremnija godišnja doba u Sunčevom sistemu. Svako od mojih godišnja doba traje 41 zemaljsku godinu

Patuljak PLUTON!

 

Mi: Reci nam nešto o sebi

PLUTON: Nekad sam smatran kao deveti i najudaljeniji planet od Sunca, ali sam sada klasificiran u skupinu patuljastih planeta :(. Stjenovit sam i popločen ledom i manji sam od Zemljinog Mjeseca. Zbog moje, vrlo eliptične orbite, ponekad sam bliže Suncu od Neptuna. Kad sam bliže Suncu, led na mojoj površini isparava i stvara tanku atmosferu.

Mi: Imaš li mjesece?

PLUTON: Da, imam tri mjeseca.Veći mjesec Charon i dva mala mjeseca koji se zovu Nix i Hydra.


                             
Mi: Po čemu si specijalan

PLUTON: Pa, sa svojim malim dimenzijama, ovakvoj orbiti i dalekoj lokaciji, astronomi su raspravljali da li sam stvarno planet. Nedavno, u augustu 2006, konačno je odlučeno da bih trebao biti stavljen u posebnu kategoriju objekata pod nazivom patuljasti planeti. Zbog toga mi je dato puno pažnje u tisku. Budući da sam tako daleko, ni jedna misija još nije došla, no, ipak NASA misija je na putu. Godine 2015, kada stigne, naučit ćete puno više o meni.

znali: Možda niste Pluton je manji od USA

Po najboljim trenutnim procjenama, Pluton je tek nešto više od 1400 milja manji od poluširine SAD.a. Sada je možda malo lakše razumjeti zašto je prije nekoliko godina postao "degradiran " planetarnog statusa.

Svaki planet je dobio nagradu!

Kakav  izvrsan NATJEČAJ!
Pogledajmo šta POBJEDNICI imaju za reći.

 

 

Koliko imaš godina na drugim planetama?


Veoma zanimljivu vježbu u razredu možede preuzeti

OVDJE

Kako znamo kolika je udaljenost do Mjeseca?

Tačna udaljenost između Mjeseca i Zemlje varira, budući da Mjesec slijedi eliptičnu (ovalnu) orbitu, ali u prosjeku, Mjesec je 384.399 km daleko. Ako bismo imali toliku nit, mogli bismo je omotati oko Zemljinog ekvatora gotovo deset puta.

Stari grčki astronomi su uspjeli napraviti grube procjene udaljenosti do Mjeseca, koristeći informacije iz pomrčina da bi napravili geometrijske kalkulacije. Od 1960-e, smo imali pristup puno tačnijim načinu mjerenja te udaljenosti.

Astronauti sa misija Apollo 11, 14 i 15 pozicionirali su retro-reflectore (veoma nalik na mačije oči koje viđamo na putevima) na površinu Mjeseca. Fizičari su izmjerili da se laserski zrak sa takvih reflektora vrati za oko 2,5s. Pošto je brzina svjetlosti poznata, mogli su odrediti udaljenost Mjeseca prilično tačno.

Ovaj projekt je nazvan Lunar Laser Ranging experiment i izvodi se svake godine između 1969 i 2009.
Prikupljeni podaci doveli su do otkrića da Mjesec "gmiže" 38 mm od nas svake godine. .

Igrica o laserima

Pomračenje Mjeseca-fotografija by "Krupljani.ba"

Free homepage created with Beep.com website builder
 
The responsible person for the content of this web site is solely
the webmaster of this website, approachable via this form!